субота, 26. септембар 2015.

O jeseni, lepoti i čaju



   Stigla nam je jesen...Ranije sam često imala negativne asocijacije na ovo godišnje doba.Priroda se suši umesto da se budi, lišće opada umesto da pupi, sunca je sve manje, vreme je hladnije...
   Ipak, ima i jesen svoje prednosti, još kako...Posebno posle vrelog leta sa prosečnim temperaturama preko 30 stepeni...Nekako, jedva sam dočekala da malo zahladi...Idealno vreme za čitanje, uz dobovanje kiše na prozoru...Ove jeseni, imaću više prilike da se družim sa divnim Kantom, zatim Fihteom i Šelingom, da proučavam estetiku i filozofiju umetnosti...Radujem se predstojećem druženju sa knjigama...
 
 
  
A gde je dobra knjiga, tu je i čaj i keksi uz njega...Volim čajeve, uživam da isprobavam nove arome...I ne samo one voćne, već i pravi crni i zeleni čaj...Zanimljivo je da neke kulture imaju čitavu ceremoniju ispijanja čaja.O jednoj takvoj ceremoniji govori i knjiga "Knjiga o čaju" japanskog autora Kakuzoa Okakure.Toplo je preporučujem. Od pre par godina Konfucijev institut pri Filozofskom Fakultetu u Novom Sadu organizuje kurs posvećen kineskoj  kulturi čaja...Volela bih da ga pohađam i saznam nešto novo o ovom divnom napitku...

понедељак, 14. септембар 2015.

Čokolada-naša slatka navika

      


Odlična tema za prvi "ozbiljan" post na ovom blogu, zar ne? :)

   Danas je Međunarodni dan čokolade, pa - iskoristite ga ! :D





   Kada govorimo o istoriji čokolade, najpre treba reći da su njen glavni sastojak najpre bila zrna biljke kakaovac, za koju se smatra da potiče iz Amazonije, iz vremena pre oko 4.000 godina.

  

   Najraniji dokazi govore da su u čokoladnom napitku pre svih uživali Olmeci, narod koji je nastanjivao podrčje centralne Amerike pre više od 4.000 godina i o kojima ne znamo puno.Daleko bolje je poznato pleme Maja, koje je takođe uživalo u ukusu kakaoa.Oni su napravili prvi napitak od suvih mrvljenih zrna kakaoa, vode i začina kao što su vanila  i ljuta paprika.Dakle, prva topla čokolada bila je ljuta, a ne slatka ! :D Ovaj napitak korišten je u religijskim ritualima i pripisivana su mu magijska svojstva.Bio je skupoceno piće, namenjen višim slojevima društva.Crteži na zidovima palata koji potiču od 300. godine n.e. prikazuju zrna kakaoa.

  

   Nakon propasti civilizacije Maja, područje naseljavaju Toleteci.Kralj Tolteka, Quetzalcoatl, bio je prisiljen da iz političkih razloga napusti kraljevstvo.Otplovio je malim čamcem, uz obećanje da će se određene godine vratiti da povrati svoje carstvo.Astečki astrolozi su predvideli njegov povratak za godinu 1519.Te godine, na tlo astečkog carstva zakoračili su Španci, na čelu sa Ermanom Kortesom.Astečki kralj Montezuma I je poverovao da je Kortez reinkarnacija Quezalcoatla i dočekao ga je sa najvećim počastima. Priredio je slavlje na kome je kao najveća počast služen napitak od kakaovca.U to vreme se u imperiji Asteka za 100 zrna kakaoa mogao kupiti zdrav i jak rob, za 4 zrna zec, a mlada i zgodna devojka za zabavu naplaćivala je svoje usluge 10 zrna.On je, oduševljen ukusom čokolade, 1528. godine napitak predstavio kralju Karlu V.

  

   Godine 1580. u Španiji je osnovan prvi pogon za preradu kakao zrna.Španci su prvi put dodali šećer i cimet. ''Chocolaterias'' kuće za služenje čokolade su počele da niču širom Španije. Odatle se preko Holandije i Italije širi Evropom kao nova moda u visokim slojevima društva. Dodaju se razni začini kao čili, karanfilić, vanila, crni biber.

  

   Prva knjiga o čokoladi pojavila se u Meksiku 1609. godine pod naslovom "Knjiga u kojoj se radi o čokoladi"(Libro en el cual se trata del chocolate), a prva prodavnica čokolade otvorena je u Londonu 1657.


   U procesu pravljenja čokoladnog napitka, velike probleme je stvarao kakao buter, koji je ostajao na površini napitka kao masna smesa.


   Holandski hemičar Konrad J.Van Houten, je 1828. smislio hidrauličnu presu pomoću koje je uspeo da iz kakao zrna izdvoji kakao buter s jedne strane i tamno braon kakao prah s druge.Deset godina kasnije on prodao patent i mašina ulazi u opštu upotrebu.


broyeuse-mašina za mlevenje kakaoa
      
 
   Ne zna se tačno ko je prvi otopio kakao buter i ponovo ga sjedinio sa kakao prahom, uz dodatak šećera. Rezultat je bio glatka smesa koja je mogla da se oblikuje. Kompanija Frey je prvi put izložila ovaj proizvod na sajmu u Birmingemu pod nazivom ''Chocolat Delicieux à Manger''. Tako je posle talasa čokolade kao napitka, Evropu zahvatio talas čokolade za jelo.


   Italijanski trgovci donose čokoladu u Švajcarsku 1750, ali je prva fabrika čokolade otvorena tek 1820.Tek 1875. Daniel Peter iz Vevija pravi prvu mlečnu čokoladu.Zvanično, prvi čokoladni kolač je napravljen 1778. u Austriji.To je čuvena Zaher torta.   1930. godine, Amerikanka Rut Vejkfild daje čokoladi oblik pločice kakav je zadržala do danas.
    
   A evo i videa o istorijskom razvoju ove poslastice :    




субота, 12. септембар 2015.

Dobrodošlica

Dobrodošli u Sofijino ćoše ! :)
   


Biće ovde svega, i filozofije, i umetnosti, muzike, pesama, mojih razmišljanja...Ma, svega što mi padne na pamet ! Nadam se da ćete uživati, dobro se zabaviti i biti inspirisani na nešto lepo ! :)

Čitamo se ! :)